Šta je to radni učinak?
U čemu je razlika između radnog učinka i učešća u dobiti poslodavca? Kako se određuje radni učinak?
Moraš biti ulogovan da bi koristio opciju Kutak za čitanje!
Forgot password?Don't have an account? Registruj se
Already have an account? Uloguj se
U čemu je razlika između radnog učinka i učešća u dobiti poslodavca? Kako se određuje radni učinak?
Zakonom o radu u članu 105. stav .1 propisano je da se zarada sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i dr.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa. Dalje, u članu 106. Zakon propisuje da se zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu sastoji od osnovne zarade, dela zarade za radni učinak i uvećane zarade.
Radni učinak se određuje na osnovu tri merila:
Napred nabrojani elementi za obračun i isplatu zarade po osnovu radnog učinka utvrđuju se opštim aktom poslodavca kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, kako je propisano članom 107.stav 3. a što podrazumeva da opšti akt poslodavca treba da ustanovi merila kojima će vrednovati radni učinak i to tako će jasno definisati elemente za utvrđivanje radnog učinka zaposlenog, elemente za umanjenje, odnosno uvećanje osnovne zarade po osnovu radnog učinka i procenat umanjenja ili uvećanja po tom osnovu.
Bitno je istaći da je radni učinak individualna kategorija, to jest da se isti ocenjuje pojedinačno u odnosu na zaposlenog, dakle vrednuje se da li je zaposleni ostvario ili nije ostvario standardni učinak uređen normativima rada utvrđenih opštim aktom. Ne može se svim zaposlenima doneti rešenje o umanjenju zarade zbog kolektivno slabijeg rezultata rada sa identičnim obrazloženjem rešenja o umanjenju zarade (Iz Presude Vrhovnog kasacionog suda Rev2 1864/15 od 9.12.2015. godine).
Što se tiče učešća u dobiti poslodavca, Zakon o radu u članu 14. propisuje da se ugovorom o radu ili odlukom poslodavca može utvrditi učešće zaposlenog u dobiti ostvarenoj u poslovnoj godini. Dakle, tek kada se ugovori ili donese odluka o istom, ta mogućnost prerasta u pravo.
U vezi sa napred navedenom slobodom poslodavca u odlučivanju da li će ili neće utvrditi učešće zaposlenog u dobiti ostvarenoj u poslovnoj godini, poslodavac je slobodan i da određenim zaposlenima prizna, a određenim zaposlenima ne prizna naknadu po osnovu učešća u dobiti. Vrhovni kasacioni sud u presudi Rev2 449/2013 od 20.11.2013. godine zauzeo je stav da ovakvo postupanje ne predstavlja diskriminaciju. U istoj presudi navodi se: „Pošto je učešće u dobiti mogućnost, a ne pravo, jer zavisi od svakog zaposlenog pojedinačno, okolnost da je učešće u dobiti nekome priznato a nekome nije, ne predstavlja diskriminaciju onih kojima nije priznato.“
Značajna razlika između učešća zaposlenog u dobiti poslodavca i zarade po osnovu radnog učinka ogleda se pored ostalog i u drugačijem poreskom tretmanu. Primanja koja zaposleni ostvari po osnovu učešća u dobiti ostvarenoj u poslovnoj godini Zakon o porezu na dohodak građana svrstava u druge prihode zaposlenog koji se oporezuje stopom od 20% (član 85. Zakona o porezu na dohodak građana).
Informacije sadržane u ovom tekstu predstavljaju stavove autora, nisu pravni saveti, služe za opšte informisanje, ne treba ih koristiti kao zamenu za konsultacije sa stručnim licima. Pre donošenja bilo kakve odluke i preuzimanja bilo kakve radnje konsultujte se sa licima koja su ovlašćena za davanje pravnih saveta u skladu sa zakonom. Firma JN&AN NIKOLIĆ CONSULTING DOO ne snosi bilo kakvu odgovornost ukoliko preduzmete radnje na osnovu informacija iznetih u ovom tekstu.
Šta je to dnevni, a šta nedeljni odmor? Koliko traje odmor u toku rada? Kada ga mogu koristiti?
Koliko iznosi puno radno vreme? Ko određuje raspored radnog vremena? Šta je to preraspodela radnog vremena?
Koji su obavezni elementi ugovora o radu? Da li se ugovor o radu mora zaključiti u pisanoj formi?
Cookie | Duration | Description |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |