Prekovremeni rad
Pod kojim uslovima zaposleni mogu raditi prekovremeno? U čemu je razlika između prekovremenog rada i preraspodele radnog vremena?
Whoops! You have to login to access the Reading Center functionalities!
Forgot password?Don't have an account? Register
Already have an account? Log in
Pod kojim uslovima zaposleni mogu raditi prekovremeno? U čemu je razlika između prekovremenog rada i preraspodele radnog vremena?
Standardno puno radno vreme kod nas iznosi 40 časova nedeljno. Radna nedelja po pravilu traje pet radnih dana i radni dan osam časova.
U određenim situacijama zaposleni može da radi duže od punog radnog vremena i tada (ukoliko su ispunjeni još neki uslovi) možemo govoriti o prekovremenom radu.
Prekovremeni rad je rad gde zaposleni, na zahtev poslodavca, ima obavezu da radi duže od punog radnog vremena, i to u određenim situacijama:
Iz gore navedenog možemo zaključiti da se ne može svako duže zadržavanje zaposlenog na poslu smatrati prekovremenim radom. Potrebno je da su ispunjeni određeni uslovi:
Kao što smo rekli, prekovremeni rad je duži od ugovorenog punog radnog vremena. U najvećem broju firmi kod nas radi se 40 časova nedeljno. Poslodavac može putem opšteg akta da predvidi radno vreme koje je kraće od 40 časova, ali ne kraće od 36 časova nedeljno.
Da bi se govorilo o prekovremenom radu mora da postoji zahtev poslodavca za prekovremenim radom. Ukoliko nije postojao zahtev poslodavca, a zaposleni se duže zadržao na poslu tada ne postoji prekovremeni rad, niti zaposleni može zahtevati uvećanu zaradu. Isto tako, rad koji je iskazan u evidencijama koje se vode kod poslodavca kao rad duži od punog radnog vremena neće se smatrati prekovremenim radom ako nije postojao zahtev poslodavca da se radi prekovremeno.
Prekovremeni rad se uvodi u izuzetnim situacijama, kada određeni posao nije mogao da se predvidi unapred (viša sila i sl.). Prekovremeni rad je izuzetak, a ne pravilo. Ako se u nekoj firmi učestalo organizuje prekovemeni rad to bi značilo da je potrebno zaposliti veći broj osoba na određenim pozicijama.
U nekim oblastima rada nije moguće organizovati rad tako da se se radi stanadardno 40 časova nedeljno, sa 5 radnih dana po 8 sati dnevno. To se posebno odnosi na poslove gde se rad odvija u smenama, noću ili gde priroda posla zahteva drugačiji raspored radnog vremena. Poslodavcu je zakonom ostavljena sloboda da u okviru radne nedelje uređuje raspored radnog vremena prema svojim potrebama. Pri tom radno vreme zaposlenog ne mora biti jednako raspoređeno po radnim nedeljama, već se posmatra kao prosečno nedeljno radno vreme na mesečnom nivou.
Potrebno je naglasiti i da se dežurstvo u zdravstvenim ustanovama, kao prekovremeni rad, uređuje posebnim zakonom.
Važno je razlikovati prekovremeni rad i preraspodelu radnog vremena.
Zakon o radu je poslodavcu pružio mogućnost da izvrši preraspodelu radnog vremena u određenim situacijama: ukoliko to zahteva priroda delatnosti ili organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenog posla u zadatim rokovima.
Preraspodela radnog vremena se vrši tako da ukupno radno vreme zaposlenog u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine u proseku ne bude duže od ugovorenog radnog vremena.
U pogledu trajanja prekovremenih sati predviđene su granice, pa tako prekovremeni rad ne može da traje duže od osam časova nedeljno, tj. duže od 12 časova dnevno uključujući i prekovremeni rad.
Po osnovu prekovremenog rada zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu za svaki sat prekovremenog rada i to najmanje 26 % od osnovice.
Poslodavac putem opšteg akta i ugovora o radu može da definiše koliki je iznos uvećane zarade zaposlenog za prekovremeni rad i pritom je u obavezi da ispoštuje zakonski minimum od najmanje 26 %. Sa druge strane opštim aktom i ugovorom o radu može se odrediti veći procenat uvećane zarade(više od 26 %).
Pravo zaposlenog na uvećanu zaradu je obaveza poslodavca i on je dužan da isplati svaki sat prekovremenog rada. Poslodavac po zakonu ne može ovu obavezu zameniti tako što će da obračunava slobodne dane umesto da isplati zaposlenom prekovremeni rad.
Određene kategorije zaposlenih su izuzete ili zaštićene od prekovremenog rada, pa tako:
Prema Zakonu o evidencijama u oblasti rada poslodavac je u obavezi da vodi evidencije o radnom vremenu zaposlenih, uključujući i podatke o satima kada zaposleni radi duže od punog radnog vremena.
Izmenama Zakona o radu iz decembra 2017.godine uvedena je nova obaveza poslodavca da vodi i dnevnu evidenciju o prekovremenom radu zaposlenih.
Kod nas je nepoštovanje regulative o prekovremenom radu dosta učestalo (posebno kod sezonskih poslova, u poljoprivredi i građevinskim poslovima, u trgovini ali i u ostalim sferama rada). Inspekcija rada može da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv poslodavca koji ne poštuje postojeću regulativu o prekovremenom radu.
Predviđena je novčana kazna ako se zaposlenom odredi prekovremeni rad suprotno odredbama Zakona o radu i to:
Izmenama Zakona o radu predviđene su i novčane kazne u slučaju nepoštovanja obaveze vođenja dnevne evidencije o prekovremenom radu i to:
Informacije sadržane u ovom tekstu predstavljaju stavove autora, nisu pravni saveti, služe za opšte informisanje, ne treba ih koristiti kao zamenu za konsultacije sa stručnim licima. Pre donošenja bilo kakve odluke i preuzimanja bilo kakve radnje konsultujte se sa licima koja su ovlašćena za davanje pravnih saveta u skladu sa zakonom. Firma JN&AN NIKOLIĆ CONSULTING DOO ne snosi bilo kakvu odgovornost ukoliko preduzmete radnje na osnovu informacija iznetih u ovom tekstu.
Diplomirani pravnik sa radnim iskustvom u oblasti pravnog i HR konsaltinga. Baveći se radnim odnosima susretala se sa različitim nedoumicama zaposlenih i veruje da je najbolji način da se sopstvena prava zaštite, njihovo dobro poznavanje i edukacija. Večiti zaljubljenik u muziku, prirodu i putovanja.
Koje sve evidencije treba da vodi poslodavac? Kako se vode te evidencije? Kakve su kazne ako ne vodim te...
Zašto je važno imati Pravilnik o radu? Ko donosi Pravilnik o radu? Šta sve sadrži Pravilnik o radu?
Zašto je važno doneti Pravilnik o sistematizaciji radnih mesta? Šta treba da sadrži Pravilnik o sistematizaciji radnih mesta?
Cookie | Duration | Description |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |