Osiguranik koji je u toku svog radnog veka bio zaposlen u više država, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruje primenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Svaka država ugovornica na čijoj teritoriji je osiguranik radio odlučuje o pravu na penziju primenom svojih nacionalnih propisa i međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju.

Osiguranik podnosi zahtev nosiocu osiguranja na čijem području ima prebivalište. Nema potrebe da zahtev podnosi i u našoj zemlji i u državi(ama) ugovornici(ama) jer se zahtev podnet u jednoj državi smatra zahtevom koji je podnet u svim državama ugovornicama u kojima je osiguranik radio.

Osiguranik može da ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju po osnovu staža koji je navršen na teritoriji jedne države ugovornice i u tom slučaju se penzija određuje samostalno tj. bez uzimanja u obzir staža koji je ostvaren u drugoj državi ugovornici. U suprotnom, periodi osiguranja navršeni na teritoriji država ugovornica se sabiraju i određuje se srazmerni deo penzije ali samo pod uslovom da se ti periodi ne poklapaju.

Ovde dolazimo do problematike iz naslova. Postavlja se pitanje kako se određuje penzija u situaciji kada se periodi osiguranja navršeni na teritoriji država ugovornica preklapaju?

U slučaju preklapanja staža priznaje se samo staž iz jedne države

Kada postoji preklapanje staža osiguranja, priznaje se samo staž iz jedne države ugovornice, ostvaren u periodu preklapanja.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, povodom ovog pitanja dalo je mišljenje br. 181-01-172/2021-07 od 5.10.2021. godine, u kome se pored preklapanja staža bavilo i pitanjem prioritetnog osnova osiguranja prilikom utvđivanja staža osiguranja i odlučivanja o pravu na penziju:

Prema sadašnjoj praksi, prilikom primene odredaba bilateralnih sporazuma u postupcima ostvarivanja prava na penziju, u situaciji preklapanja staža, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (dalje: Fond), ceni kvalitet inostranog staža po principu prioritetnog osiguranja i u slučaju prioritetnijeg osnova osiguranja u inostranstvu, ne priznaje staž osiguranja navršen u Republici Srbiji. Konkretno, kada je osiguranik bio u radnom odnosu u inostranstvu, a u Republici Srbiji je bio osiguran po osnovu obavljanja samostalne delatnosti ili poljoprivredne delatnosti, u slučaju preklapanja staža, Fond ne priznaje staž po osnovu obavljanja tih delatnosti.

Međutim, članom 46. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Sl. glasnik RS”, br. 34/2003, 64/2004 – odluka USRS, 84/2004 – dr. zakon, 85/2005, 101/2005 – dr. zakon, 63/2006 – odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 – odluka US, 86/2019 i 62/2021 – dalje: Zakon), propisano je da se u staž osiguranja u smislu člana 44. ovog zakona, računa vreme za koje je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po bilo kom osnovu za koji postoji obaveza plaćanja doprinosa u skladu sa zakonom. Nadalje, ukazujemo da je članom 85. stav 1. Zakona propisano da se penzijski staž i zarade, naknade, ugovorene naknade, odnosno osnovice osiguranja, kao i druge činjenice od uticaja na sticanje i utvrđivanje prava, uzimaju u obzir pri ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, na osnovu podataka utvrđenih u matičnoj evidenciji.

Ovo znači da ukoliko je nekom licu utvrđeno svojstvo osiguranika po bilo kom osnovu i ako su za to vreme uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, da su ispunjeni svi uslovi da se tom licu utvrdi staž osiguranja, u skladu sa Zakonom.

Jedno od osnovnih načela u bilateralnim sporazumima jeste očuvanje stečenih prava i sabiranje perioda osiguranja, koje podrazumeva da se periodi prebivanja, zaposlenja ili obavljanja samostalne delatnosti navršeni u jednoj državi, uzimaju u obzir, odnosno priznaju prilikom sticanja, ostvarivanja i utvrđivanja visine prava u drugoj državi ugovornici. Pravo na penziju u jednoj državi ostvaruje se kada su ispunjeni uslovi u skladu sa pravnim propisima te države. Nadalje, bilateralni sporazumi propisuju da ukoliko u određenom slučaju navršeni staž osiguranja na teritoriji jedne države ugovornice, nije dovoljan za ostvarivanje prava u skladu sa pravnim propisima te države ugovornice, ta država će u obzir uzeti i staž osiguranja navršen u drugoj državi ugovornici, pod uslovom da se ti periodi staža osiguranja ne preklapaju.

Ovi periodi važni su i u pogledu utvrđivanja visine prava. U tom pogledu primenjuje se pravilo pro rata temporis, koje podrazumeva da se visina prava određuje srazmerno dužini staža osiguranja u određenoj državi, odnosno da svaka država vrši isplatu davanja u zavisnosti od toga koliko su dugo u toj državi uplaćivani doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

Tako, osiguranik može ostvariti samostalnu penziju ili srazmerni iznos penzije. Naime, ukoliko osiguranik ispunjava uslove za priznavanje prava na penziju samo na osnovu staža osiguranja navršenog u Republici Srbiji, utvrđuje se pravo na samostalnu penziju, a ukoliko nema dovoljno staža osiguranja u Republici Srbiji za sticanje prava na samostalnu penziju, tada se sabiraju i periodi osiguranja navršeni u državi ugovornici i utvrđuje se pravo na tzv. srazmerni deo penzije za deo staža koji je navršen prema pravnim propisima Republike Srbije.

Prema tome, bilateralni sporazumi sadrže odredbe o sabiranju perioda osiguranja odnosno da se periodi staža osiguranja ostvareni u drugoj državi ugovornici mogu priznati za ostvarivanje prava na penziju ukoliko se ne preklapaju, ali uglavnom ne sadrže odredbe o prioritetnom osnovu osiguranja prilikom utvrđivanja staža osiguranja. Polazeći od teritorijalnog važenja Zakona smatramo da nema osnova da se u slučaju preklapanja staža primeni princip prioritetnog osiguranja prilikom utvrđivanja staža osiguranja i odlučivanja o pravu na penziju, izuzev u slučaju kada je prioritetni osnov osiguranja propisan bilateralnim sporazumom (npr. sporazum sa Rusijom i Mađarskom).

S obzirom na napred navedeno, ukoliko je staž osiguranja koji se odnosi na isti vremenski period navršen u obe države ugovornice (preklapanje staža) Fond je dužan da utvrdi staž osiguranja navršen u Republici Srbiji, jer nema pravnog osnova da se staž osiguranja koji je utvrđen u matičnoj evidenciji ne uračuna u ukupan staž osiguranja i prizna za ostvarivanje prava.

Takođe, na isti način treba postupati i kada se utvrđuje samostalni i srazmerni iznos penzije, jer su u oba slučaja ispunjeni uslovi prema Zakonu da Fond to vreme utvrdi u staž osiguranja. Znači, u slučaju preklapanja staža, za ostvarivanje prava na penziju i određivanje kako samostalnog tako i srazmernog iznosa penzije, uzeće se u obzir staž osiguranja navršen u R. Srbiji, osim u slučajevima kada drugačije proizlazi iz odredaba konkretnog bilateralnog sporazuma i sprovođenja istog.

Pored toga, potrebno je da Fond preduzme sve mere u cilju ubrzanja postupka za ostvarivanja prava podnosioca zahteva, kada oceni da su ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava na penziju. To praktično znači da kada su ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava na samostalnu penziju, Fond treba da utvrdi pravo iako inostrani nosilac osiguranja nije dostavio potvrdu staža osiguranja, jer ona nije uslov za odlučivanje o pravu na samostalnu penziju. Naime, na taj način se izbegava dugotrajno čekanje potvrde staža od strane inostranog nosioca osiguranja za podnosioca zahteva i postiže efikasniji rad Fonda.“.

Informacije sadržane u ovom tekstu predstavljaju stavove autora, nisu pravni saveti, služe za opšte informisanje, ne treba ih koristiti kao zamenu za konsultacije sa stručnim licima. Pre donošenja bilo kakve odluke i preuzimanja bilo kakve radnje konsultujte se sa licima koja su ovlašćena za davanje pravnih saveta u skladu sa zakonom. Firma JN&AN NIKOLIĆ CONSULTING DOO ne snosi bilo kakvu odgovornost ukoliko preduzmete radnje na osnovu informacija iznetih u ovom tekstu.

Politika privatnosti

Diplomirani pravnik sa višegodišnjim iskustvom u oblasti radnih odnosa, penzijskog i invalidskog osiguranja i oblasti obrazovanja i vaspitanja.

What's next

Isključivanje zaposlenog iz radne i socijalne komunikacije

Poslodavac ima legitimno pravo da organizuje proces rada u skladu sa potrebama delatnosti koju obavlja i da u vezi...

Radionica “prevencija uznemiravanja na radu” – zašto je bitna?

Obuka o uznemiravanju na radnom mestu je važna za sve sisteme, jer pomaže u stvaranju bezbednog radnog okruženja sa...

Zašto ljudi odlaze?

Zašto ljudi odlaze iz kompanija? Posebno oni što su do juče izgledali sretno i zadovoljno. I onda najednom –...

Comments are closed.