Mala škola investiranja

Dva su najčešća načina da se zaradi novac u modernom svijetu.

Prvi je kroz platu, bilo da radite za sebe ili za nekog drugog.

Drugi je da investirate s ciljem da vrijednost vaše imovine raste kako vrijeme prolazi.

Bilo da investirate u akcije, obveznice, fondove, nekretnine, kriptovalute, ili male kompanije, cilj je da se generiše gotovina.

Ova gotovina može doći putem prihoda (od dividende, kamate ili rente) ili kroz prodaju uvećane glavnice.

Da li je investiranje samo za bogate?

Postoji uvjerenje da se investiranjem mogu baviti samo oni koji već imaju velike novce.

Međutim, to jednostavno nije istina.

U SAD-u svako drugo domaćinstvo investira u finansijska tržišta.

Štaviše, ako se krene investirati na vrijeme, kroz kontinuirano investiranje dijela prihoda svaki pojedinac može ubrzati put ka ostvarenju finansijskih ciljeva.

Tipični ciljevi su kupovina nekretnine, štednja za obrazovanje djece ili raniji odlazak u penziju.

Koliko novca staviti sa strane?

Za one koji se do sada nisu aktivno bavili upravljanjem ličnim finansijama, najjednostavnije je krenuti od pravila 50-30-20.

Radi se o metodi budžetiranja koja pomaže da se novcem upravlja na jednostavan i održiv način.

Pravilo kaže da se redovni prihod treba podijeliti u tri kategorije:

1. 50% prihoda treba ići na potrebe, odnosno one troškove koje ne možemo izbjeći. Tu spadaju stanarina, režije, prevoz, rata kredita i osnovne namirnice.
2. 30% prihoda se troši na želje. To su stvari kojih bismo se mogli odreći, a to su izlasci, kupovina odjeće, odmor, teretana, pretplata na Netflix i slično.
3. 20% prihoda ide u štednju i bržu otplatu dugova.

Ako na primjer imate redovan kućni prihod od 2.000 eura, ovo pravilo će vas natjerati da uštedite 400 eura mjesečno, odnosno 5.000 eura godišnje.

Zašto razmisliti o investiranju?

Postoje barem tri dobra razloga zašto početi investirati u finansijska tržišta.

1. Možete očekivati odličan dugoročni povrat. S&P 500 je berzanski indeks koji prati cijenu 500 vodećih američkih kompanija. U posljednjih 50 godina, S&P 500 je imao prosječan godišnji povrat od 11,7% nominalno, odnosno 7% nakon uračunate inflacije.
2. Iskoristit ćete moć složene kamatne stope. Ako investirate 10.000 eura s 5% povrata, s jednostavnom kamatom ćete nakon 40 godina imati 30.000 eura. Međutim, ako se radi o složenoj kamatnoj stopi (kamati na kamatu), vrijednost će nakon 40 godina iznositi 70.399 eura.
3. Vrijednost neinvestiranog novca će pojesti inflacija. Očekivana dugoročna stopa inflacije iznosi 3%, što znači da će gotovina izgubiti 60% svoje platežne moći u roku od 30 godina. S druge strane, kamatne stope na štednju su beznačajne i ne mogu zaštititi vrijednost novca.

U šta se može investirati?

Postoji bezbroj mogućnosti za investiranje, ali ih možemo podijeliti u četiri imovinske klase:

• Akcije. Akcije vam daju vlasništvo nad djelićem neke kompanije kojom se trguje na berzi. Kako bi finansirali rast kompanije, vlasnici prodaju njene dijelove akcionarima, te smanjuju vlastiti nivo kontrole i učešće u profitu.
• Obveznice. Obveznice su dugovi velikih organizacija kao što su države, gradovi ili korporacije. Ako ste vlasnik obveznice, imate pravo na isplatu redovnih kamata, te povrat glavnice na kraju perioda na koji je obveznica izdata.
• Nekretnine. Najpopularniji vid investiranja na Balkanu, ali ne i u ostatku svijeta.
• Alternativna imovina. Zlato, berzanske robe, kriptovalute, vlastiti biznis, startupi… Pošto se radi o rizičnijim investicijama, ne preporučuje da u njih uđete s više od 10% imovine.

U sve navedene imovinske klase se može investirati i putem fondova.

Oni predstavljaju najpopularniji način ulaska na finansijska tržišta za male investitore.

Fondovi koji prate akcije ili obveznice omogućavaju investiranje u široku korpu različitih hartija od vrijednosti, čak i ako se radi o malom iznosu.

Nekretninski fondovi mogu biti dobra alternativa posjedovanju fizičkih nekretnina, jer nude veću diverzifikaciju (umjesto jednog stana, imate učešće u hiljadama stanova širom svijeta) i likvidnost (ne možete prodati samo 10 kvadrata stana, ali možete prodati 10% akcija fonda).

Kako odabrati fond?

Dobar fond će imati sljedeće karakteristike:

• ETF. ETF je skraćenica koja označava Exchange Traded Fund, odnosno fond koji je i sam hartija od vrijednosti kojom se trguje na berzi.
• Pasivno upravljanje. To znači da prati neki berzanski indeks čije se komponente redovno i automatski ažuriraju.
• Prati globalni indeks. Što je veća diverzifikacija u smislu različitih regija i industrija, to je manji rizik za investitore.
• Nizak trošak. Iako možda ne možemo predvidjeti prinose, ali itekako možemo kontrolisati troškove. Trošak fonda ne bi trebao prelaziti 0,25% vrijednosti na godišnjem nivou.
• Reinvestira dividende. U slučaju fondova koji sadrže akcije ili nekretnine, automatsko reinvestiranje dividendi povećava dugoročnu vrijednost investicije i smanjuje poreze.
• Domicilan u Irskoj. Ako se radi o fondu koji sadrži dionice američkih kompanija, najpovoljnije rješenje je investirati u fondove izdate u Irskoj.

S druge strane, ovo su neke od stvari koje je bolje izbjeći:

• Aktivno upravljanje. Ovakvim fondom upravljaju menadžeri koji na osnovu vlastitog nahođenja trguju hartijama od vrijednosti. Njihov cilj je da budu bolji od berzanskog indeksa, odnosno prosjeka tržišta.
• Prati više indeksa. Bolje je postići diverzifikaciju kroz jedan globalni indeks, umjesto više njih.
• Visok trošak. Aktivni fondovi tipično imaju redovan trošak od 1% do 3% investicije, bez obzira da li ostvaruju dobit ili gubitak.
• Dodatni troškovi. Može se desiti da fond naplaćuje ulazak u fond, izlazak iz fonda prije određenog datuma ili izvještavanje.

Na kraju, ako se radi o investiciji koju vam neko aktivno prodaje, u 9 od 10 slučajeva ju je bolje zaobići.

Fondove dostupne evropskim investitorima možete pronaći na web stranici justetf.com.

Odakle početi?

Ako niste sigurni šta bi trebali biti prvi ciljevi, možete se voditi sljedećim redoslijedom koraka.

1. Ušteđevina. Svako bi trebao imati krizni fond u iznosu od 3 do 6 mjeseci životnih troškova.
2. Dugovi. Ako imate dug s kamatnom stopom većom od 4% (minus na kreditnoj kartici, krediti od mikrokreditnih organizacija ili lične pozajmice), njegovo vraćanje je prioritet.
3. Penzija. Kreirajte vlastiti penzioni fond tako što ćete 10% prihoda redovno (mjesečno ili kvartalno) investirati u ETF koji prati globalni indeks akcija.
4. Dodatne investicije. Eventualni višak sredstava možete investirati u rizičnije imovinske klase kao što su vlastita nekretnina, akcije pojedinačnih kompanija ili kriptovalute.

Za investiranje u ETF-ove ili druge hartije od vrijednosti će vam biti potreban broker, a jednostavno odaberite onoga koji ima najniže naknade.

Na kraju, zapamtite da je investiranje maraton, a ne trka na 100 metara.

„Ako je investiranje uzbudljivo, ako se zabavljate, onda vjerovatno ne zarađujete. Dobro investiranje je dosadno.“ – DŽORDŽ SOROŠ

Informacije sadržane u ovom tekstu predstavljaju stavove autora, nisu pravni saveti, služe za opšte informisanje, ne treba ih koristiti kao zamenu za konsultacije sa stručnim licima. Pre donošenja bilo kakve odluke i preuzimanja bilo kakve radnje konsultujte se sa licima koja su ovlašćena za davanje pravnih saveta u skladu sa zakonom. Firma JN&AN NIKOLIĆ CONSULTING DOO ne snosi bilo kakvu odgovornost ukoliko preduzmete radnje na osnovu informacija iznetih u ovom tekstu.

Adnan Misimović Autor

Adnan sarađuje s preduzetnicima prilikom izrade porodičnih investicionih politika i strateške alokacije imovine. Član je uprave distributerske kompanije Megamix iz Sarajeva, te suosnivač profitBI, rešenja koje distributerima i veleprodajama pomaže da profitabilno rastu kroz analizu podataka. Autor je njuzletera zaradoznale.com. Sa suprugom i ćerkom živi na relaciji Sarajevo - Zagreb.